Zvanična internet prezentacija
Grad Bijeljina

Veći podsticaji ključni za opstanak domaćih proizvođača i prerađivača pšenice

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Mirko Šarović je danas u Bijeljini sa predstavnicima najvećih proizvođača i izvoznika u oblasti mlinske industrije u BiH razgovarao o perspektivama razvoja mlinarskog sektora sa posebnim osvrtom na rastući izvoz ovih roba na tržište Turske, ali i unapređenju saradnje sa domaćim poljoprivrednicima. Pored predstavnika najznačajnijih izvoznika pšenice i brašna, na sastanku su učestvovali i predstavnici privrednih komora Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta, spoljnotrgovinske komore i Gradske uprave Grada Bijeljina.- U ovoj godini osiguran je izvoz brašna u Tursku, koja je naše glavno izvozno tržište. Taj izvoz je u prošloj godini u odnosu na prethodnu povećan za 50 odsto i dostigao je 103.000 tona, a izvezeno je i 40.000 tona žitarica u zrnu. Zahvaljujući ovome, BiH je obezbijedila prihod od preko 70 miliona konvertibilnih maraka, što je značajno uticalo na spoljnotrgovinski bilans BiH. Turska je imala namjeru da aranžman u ovoj godini svede na 30.000 tona, ali smo pregovorima uspjeli da dogovorimo da minimuala količina bude 85.000 tona - naveo je ministar Šarović.On je istakao da mlinarski sektor ima probleme sa cjenovnikom i kvalitetom domaće pšenice, kao i sa podsticajima.- U narednom periodu u vezi sa ovim problemima biće održani sastanci sa resornim entitetskim ministrima - najavio je Šarović, koji smatra da se u ovom sektoru ne smiju desiti problemi kao sa izvozom mesa ili, nedavno, sa izvozom jabuka.Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić je izrazio zadovoljstvo što je ovaj sastanak održan u Semberiji, koja je žitnica Republike Srpske.- Nama su mlinari izuzetno važni, kao i proizvođači, s obzirom na to da je značajan dio semberske privrede orijentisan na proizvodnju i preradu žitarica, ali u mlinarskoj industriji je zaposlen i veliki broj naših građana - istakao je Mićić, dodajući da postoje brojne mogućnosti za proizvodnju pšenice, ali da proizvođačima najveći problem predstavlja nedostatak podsticaja.- Nemamo dovoljno pšenice ni za domaću upotrebu, za brašno koje je potrebno BiH i jedva stižemo da proizvedemo 50 odsto potrebne sirovine za domaće tržište, a naši proizvođači izvoze u Tursku, sve zbog nedostatka podsticaja - upozorio je Mićić, ističući da je potrebna eduukacija o vrstama pšenice od kojih se dobija brašno koje zadovoljava savremene standarde i koje lakše nalazi put do kupaca.Mlinari su poručili da je na svim nivoima organizovanja neophodno konkretizovati mjere koje će pomoći u prevazilaženju problema s kojim se suočavaju.