GRADSKI REGULACIONI PLANOVI DANAS NA JAVNOJ RASPRAVI – PRIVREDNI RAZVOJ SE NASTAVLjA
Gradonačelnik Ljubiša Petrović izrazio je zahvalnost svim pojedincima i ustanovama koje su se odazvale kako bi se konstruktivno diskutovalo na temu izrade regulacionih planova „Agro-tržni centar“ i „Industrijska zona 4“ koji, u konačici, u daljoj proceduri, trebaju biti usvojeni.
- Grad Bijeljina nastavlja kretanje putem privrednog razvoja. Novi Regulacioni plan Poslovno-industrijske zone 4 ima obuhvat od preko 90 hektara zemljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini priključka na buduću trasu auto-puta, što će svakako biti jedno veoma atraktivno zemljište, gdje u budućnosti treba da se nalaze privredni, preduzetnički i objekti industrijskih postrojenja. U nacrtu Regulacionog plana „Agro-tržni centar“ je obuhvaćeno zemljište od preko 40 hektara i ono će, takođe, poslužiti za razvoj novih i proširenje postojećih kapaciteta privrednih subjekata, što će omogućiti zadržavanje što većeg broja ljudi da žive i rade u našoj Bijeljini. Nažalost u ranijem periodu smo bii svjedoci da većina regulacionih planova iz političkih razloga nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada, odnosno, da njihovo neusvajanje nije imalo stručno utemeljenje. Posljedica toga je gradnja po urbanističkom planu koji dozvoljava povećanu spratnost i izlazak na prednju građevinsku liniju – što u nekim slučajevima doslovno znači izlazak objekta na sam trotoar. Pravilnik Ministarstva građevinarstva i zaštitne životne sredine to dozvoljava, ali se time stvara urbanistički haos. Ipak, mi smo posvećeni da radom inženjera i arhitekata gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje izrađujemo što veći broj regulacionih planova i upućujemo ih u dalje procedure, jer ti planovi u najboljim mogućim okvirima regulišu stepen izgrađenosti, spratnost, predviđaju broj parking mjesta, veličinu zelenih površina, udaljenost od saobraćajnice i drugih susjednih objekata i slične bitne pojedinosti - bio je jasan Gradonačelnik.
Borjan Maksimović, rukovodilac gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje, naglasio je da je jako bitno da se Skupština Grada pozitivno odredi prema ova dva prostorno-planska dokumenta.
- Odjeljenje za prostorno uređenje je u obavezi da ova dva dokumenta uskladi ka planovima višeg reda, kao što je prostorni plan Grada Bijeljina iz 2019. godine i Urbanistički plan Grada Bijeljina iz 2020. godine. Posljednju slobodnu parcelu u „Industrijskoj zoni 2“ smo prodali prije nekoliko dana, što je još jedan razlog više zašto ova dva plana trebaju i moraju biti temelj daljeg razvoja i investiranja u privredni razvoj našeg grada, a sve to sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, naplate naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, kako bi smo sljedeće i svih narednih godina mogli da se bavimo izgradnjom saobraćajne i komunalne infrastrukture. Sve ovo radimo kako bismo spremni dočekali izgradnju auto-puta i dolazak novih investicija kako iz Republike Srpske tako i iz regiona i Evrope – zaključio je Maksimović.
Branka Blagojević, v.d. direktora Direkcije za izgradnju i razvoj Grada Bijeljina, koja je odabrana za nosioca izrade ova dva planska dokumenta rekla je da je Agro-tržni centar jedan od najstarijih Planova koji su tretirali poslovnu zonu, a koji je bio izvan „Industrijske zone 1“ koji je u preko 70% teritorije realizovan u prvom dijelu.
- Tehnički i konceptualno najviše nam je uticaja upravo ta priključna saobraćajnica imala na tehničko rješenje i prostornu organizaciju u Regulacionom planu „Industrijska zona 4“, jer ona dijeli prostorni obuhvat na dva dijela, koje je na neki način trebalo povezati, što smo pokušali, a mislim da smo i uspjeli. Išli smo sa mrežom interne saobraćajne infrastrukture, naravno, vodeći računa o važećim saobraćajnim propisima i rangu saobraćajnica. Nacrt je u proteklom periodu bio mjesec dana na Javnom izlaganju, za to vrijeme primljeno je po pet primjedbi građana i drugih subjekata sa teritorije Grada Bijeljina. Jedan zahtjev bio je da se parcela uvrsti u obuhvat Plana, što mi ne možemo ispoštovati, jer je granica obuhvata regulisana planov višeg reda i Odlukom o pristupanju. Jedna inicijativa je tražila i da se predviđena saobraćajnica pripoji građevinskoj parceli, što opet nismo mogli da usvojimo, jer je mreža saobraćajnica osnov i kostur pristupačnosti svakoj parceli. Meni lično, kao nosiocu izrade i kordinatoru na Planu značajno je da smo od ključnih institucija kao što su Autoputevi i Putevi Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo saobraćaja i veza, dobili pozitivna mišljenja i određene smjernice, kao i tehničku dokumentaciju koju je trebalo uvrstiti - kazala je Blagojević.
