Dvadeset devet godina od odbrane Grada
Odavanjem pošte i polaganjem cvijeća na spomenik borcima poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, u Bijeljini je obilježen Dan odbrane Grada. Obilježavanju 29. godišnjice ovog važnog događaja za istoriju Bijeljine i Republike Srpske prisustvovali su predstavnika gradskog rukovodstva – gradonačelnik Ljubiša Petrović, predsjednik Skupštine Aleksandar Đurđević, odbornici, predstavnici Boračke organizacije Grada Bijeljina, urduženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, Oružanih snaga BiH i Policijske uprave Bijeljina i brojni građani.
Gradonačelnik Petrović je u obraćanju istakao da su to bili dani kada opstati svoj na svome nije bila stvar izbora, već jedina mogućnost koja je dolazila u obzir.
- Rat nismo tražili, niti nam je trebao, ali nije bilo prvi put u istoriji da smo se našli na prekretnici. Poput slavnih predaka iz naših buna i ustanaka, balkanskih i svjetskih ratova, 1992. godine Bijeljina, Semberija i Republika Srpska su se odlučili za slobodu – bio je jasan gradonačelnik Petrović.
On je naglasio i da je Semberija dovoljno velika za sve ljude koji u njoj žive, vole njenu plodnu crnicu i svaki dan se bore da svoj grad i sela učine naprednijim, ljepšim, uređenijim...
- Pred nama su nove prekretnice, srećom ne tako dramatične kao u proljeće prije dvadeset devet godina. U ovom trenutku je to prije svega borba protiv virusa koji nas napada duže od godinu dana, ali i borba da spasimo našu privredu i društvene veze ozbiljno ugrožene vanrednim prilikama. Ne sumnjam da ćemo i sada pobijediti, da ćemo sačuvati obraz i svoje časno ime - radi svojih predaka, svojih nasljednika i, na kraju krajeva, i radi nas samih. Slava i hvala junacima odbrane Grada Bijeljina i Odbrambeno-otadžbinskog rata! Živjela Semberija, živjela Republika Srpska i naša matica Srbija – poručio je Petrović.
Predsjednik bijeljinske Boračke organizacije Miodrag Stevanović istakao je da su na taj dan 1992. godine u Bijeljini bile postavljene 24 barikade muslimanskih ekstremista.
- Poučen istorijom, narod u gradu se organizovao. Tada je u Bijeljini bio manji broj žrtava, a među prvima bio je Risto Stevanović, koji je ubijen snajperom u Majevičkoj ulici - podsjetio je Stevanović, dodajući da je za slobodu Republike Srpske život dalo gotovo 1.000 najboljih sinova ovog područja.
