OD KRIVIČNE PRIJAVE DO SUDA: GRADSKA ZEMLjA POD PRIVATNIM PLUGOM, ODLUKA U RUKAMA SUDA
Ono što je 2022. godine počelo krivičnom prijavom Grada Bijeljina zbog bespravnog korišćenja gradskog zemljišta sada je stiglo do završnice sudskog postupka.
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović prije četiri godine podnio je Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini krivičnu prijavu, odnosno njenu dopunu, protiv Branimira Andrića, zbog sumnje da godinama bez saglasnosti Grada koristi gradsko zemljište za poljoprivrednu proizvodnju i na taj način ostvaruje imovinsku korist.
U prijavi je navedeno da je od 2010. godine korišćeno više parcela u katastarskoj opštini Brijesnica-Hase, koje su u evidencijama upisane kao vlasništvo Grada Bijeljina. Iste godine ovo zemljište je iz vlasništva Republike Srpske preneseno u vlasništvo Grada Bijeljina za potrebe izgradnje Novog gradskog groblja, a odlukom Skupštine Grada zemljište je dato na korišćenje Gradskom groblju.
I sam Andrić je 2020. godine od Gradskog groblja tražio potpisivanje ugovora o korišćenju ovog zemljišta. Nakon što je Gradsko groblje odbilo da zaključi ugovor, prema navodima prijave, nastavio je da zemljište koristi, odnosno obrađuje.
Prema navodima krivične prijave i optužnice, zemljište je obrađivano i zasijavano pšenicom i kukuruzom, bez saglasnosti vlasnika i bez plaćanja naknade, čime je, prema tužilaštvu, omogućeno ostvarivanje protivpravne imovinske koristi, dok je Grad Bijeljina pretrpio materijalnu štetu.
Posebno je značajan i podatak da je, prema navodima postupka, za obrađivanje ovog zemljišta optuženi ostvarivao novčane podsticaje od nadležnog Ministarstva. Dakle, sporno zemljište nije samo korišćeno za poljoprivrednu proizvodnju bez saglasnosti vlasnika, već su na osnovu te proizvodnje, prema navodima optužbe, ostvarivana i sredstva iz sistema poljoprivrednih podsticaja Ministarstva.
Slučaj nije ostao samo na nivou krivične prijave, u međuvremenu je podignuta optužnica, a sudski postupak i glavni pretres su u završnici. Među saslušanim svjedocima bio je i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Tokom njegovog svjedočenja, optuženi i njegova odbrana su u više navrata pokušali da dovedu u pitanje kredibilitet gradonačelnika kao svjedoka, postavljajući mu pitanja koja, prema ocjeni prisutnih u postupku, nisu bila neposredno povezana sa predmetom optužbe i korišćenjem spornog gradskog zemljišta. Takva pitanja su, prema ovom viđenju, bila usmjerena na diskreditaciju svjedoka, a ne na razjašnjavanje činjenica koje su od neposrednog značaja za predmet postupka.
Slučaj koji je započeo pitanjem ko je i na osnovu čega koristio gradsku zemlju, sada je došao do tačke u kojoj će Sud cijeniti izvedene dokaze i utvrditi činjenice relevantne za krivičnu odgovornost.
Za Grad Bijeljinu, suština spora je od početka bila ista: da li je gradska imovina korišćena bez pravnog osnova, da li su na osnovu njenog korišćenja ostvarivana sredstva iz sistema poljoprivrednih podsticaja i da li je time Gradu nanesena materijalna šteta.
