Suša 2024: 12 miliona KM direktne, 30 miliona indirektne štete
U Gradskoj upravi je danas predstavljen Izvještaj Komisije koja je nekoliko nedjelja na terenu kvalifikovala zatečeno stanje koje je izazvao dugotrajan sušni period u Semberiji.
Prema procjenama Komisije, direktna šteta na njivama je 12 miliona konvertibilnih maraka, ali kada se sagleda uticaj nedostatka domaće sirovine na ostatak poljoprivredne proizvodnje, onda je riječ o 30 miliona KM indirektne štete.
Predsjednik Komisije Stevan Mesarević je rekao da je ovaj iznos štete, u poređenju njenog iznosa sa prethodnim sušnim periodima, višestruko manji, zbog čega je uopšteni zaključak komisije da ne postoje elementi za proglašenje elementarne nepogode, s obzirom na to da je pojava ekstremno visokih temperatura i neravnomjeran raspored padavina statistička pojava koja je izražena već nekoliko decenija unazad.
- U prilog tome govori i činjenica da postoji razlika u prinosu na pojedinim parcelama, te da su oni proizvođači koji su primjenili odgovarajuće agrotehničke mjere postizali bolje rezultate u prinosima, čak i u ovako izazovnim godinama - zaključio je Mesarević.
- Na spisku sušnih godina je i 2022. godina. Upravo te godine Grad Bijeljina je doznačio sredstva poljoprivrednicima u iznosu od 1.200.000 KM za saniranje posljedica suše. Potom je 2023. godine Grad proglasio stanje elementarne nepogode poslije olujnog nevremena, kada je ukupno 1.100.000 KM doznačeno vlasnicima domaćinstava koja su bila pogođena nevremenom. Poslije toga se Grad obratio resornom Ministarstvu i Vladi Republike Srpske, međutim, ove institucije su ostale nijeme na molbu naše lokalne zajednice. To znači da je Grad sam subvencionisao saniranje nastale štete - bio je jasan gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović i dodao da će se periodu koji slijedi Grad Bijeljina obratiti resornom Ministarstvu sa inicijativom za zajednički sastanak, kako bi bile razmotrene mogućnosti da ne bude samo Grad Bijeljina stub podrške onima koji su pretrpjeli štetu, već da se uključe i nadležne državne institucije.
Druga problematika o kojoj je bilo riječi tiče se uništavanja vjetro-zaštitnih pojaseva - čišćenje priobalja rijeke Save od šuma direktno će izložiti Semberiju dejstvu vjetra. Dakle, pa će i ovaj problem zahtijevati razmatranje sa predstavnicima institucija višeg nivoa.
Iz budžeta Grada za narednu proljetnu sjetvu biće izdvojena sredstva za subvencionisanje kupovine svake vrećice sjemena kukuruza od 25.000 sjemenki sa minimalno 20 KM, najavljeno je, između ostalog, ovom prilikom. Isto tako, obezbijeđena su sredstva za proširenje mreže za navodnjavanje u Semberiji. Čeka se stav resornog Ministarstva po ovom pitanju, jer od pomenute mreže zavise prihodi od različitih poljoprivrednih kultura, jer su klimatske promjene su realnost koja iziskuje multidisciplinarni pristup u rješavanju aktuelnih i potencijalnih problema.
Još jedan od zaključaka današnjeg sastanka je i taj da je potrebno u mjesnim zajednicama organizovati sastanke sa poljoprivrednim proizvođačima u cilju diskusije i edukacije na temu zaštite poljoprivredne proizvodnje od potencijalnih prirodnih nepogoda.
Dragan Zarić iz Ministarstva poljoprivrede rekao je da je u Semberiji ove godine planirano oko 15 hiljada hektara sjetvenih površina strnih žita, prvenstveno pšenice.
