Predstavljeni strateški dokumenti pronatalitetne politike
U Gradskoj upravi predstavljeni su strateški dokumenti „Prijedlog mjera pronatalitetne politike“ i „Analiza stanja demografskog razvoja Grada Bijeljina“, koja je prvi dokument ove vrste jedne od lokalnih zajednica u Republici Srpskoj. Dokumente je izradio ekspertski tim za populacionu politiku, koji je 29. aprila 2021. godine formirao gradonačelnik Ljubiša Petrović.
- Prije svega, moram da se zahvalim svim članovima ekspertskog tima na vrijednom i dobrom radu. Prijedlog mjera pronatalitetne politike će biti upućen u skupštinsku proceduru, i finansiraće se sa budžetske pozicije za provođenje ovih mjera, koju smo ove godine prvi put zvanično uvrstili u Budžet Grada i koja iznosi 170.000 konvertibilnih maraka. U nacrtu budžeta za narednu godinu ćemo predložiti i povećanje ove budžetske pozicije. Ovo što sada radimo prave rezultate će dati za oko 25 godina, a da smo ovako radili u periodu oko 2000. godine danas ne bi bili u ovako lošoj demgrafskoj situaciji. Krajem maja ćemo raspisati javnu nabavku za nabavku besplatnih udžbenika za sve osnovce na teritoriji Grada Bijeljina, alaniramo i da povećamo subvencije za boravak djece u vrtićima, stipendiramo još veći broj studenata, kao i da obezbijedimo još povlastica za porodice sa djecom - istakao je gradonačelnik Petrović.
Grad Bijeljina subvencioniše roditelje prvorođenog i drugorođenog djeteta sa 400 konvertibilnih maraka, dok je naknada za trećerođeno dijete 600 KM.
- Na osnovu demografske analize ustanovili smo da Bijeljina od 2002. godine ima negativan prirodni priraštaj. Zato smo izradili par demografskih modela pomoću kojih smo saznali koliko nam je đivorođene djece potrebno da bi preokrenuli negativan trend, kao i da ustanovimo razloge za mali broj rođenih i trend sve kasnijeg stupanja u brak. Stopa ukupnog fertiliteta u 2020. godini je 1.44, a za prirodnu revitalizaciju stanovništva potrebna nam je stopa od 2.1. Predloženim mjerama populacione politike nastojimo da ublažimo negativne trendove i da stimulišemo rađanje za potrebnio povećanje od 42 procenta - naglasila je član ekspertskog tima i demograf Rada Golub.
Uz strateške dokumente predstavljeni su i brošura „Mapa razvoja djeteta do 7. godine“ i promotivni video ekpertskog tima.
- Fertilitet je značajno smanjen u zemljama razvijenog svijeta. Kod nas, žene u prosjeku prvo dijete rode u 29. godini, a nekada je prosjek bila 21 godina. Što je žena starija njena plodnost se smanjuje, a naročito opada nakon 32. godine. Takođe, neopravdano je porasla i vjera u uspješnost vantjelesne oplodnje. U skladu sa navedenim, jedan od važnijih predloženih mjera je podsticanje ranijeg rađanja - smatra član ekspertskog tima i specijalista ginekologije i akušerstva Milan Arsenović.
