U Bijeljini je počela manifestacija „Višnjićevi dani“ koja će ove godine, pored najvećeg srpskog guslara, biti posvećena i važnim godišnjicama - stogodišnjici završetka Velikog rata, dvjestogodišnjici prvog izdanja „Srpskog rječnika“ Vuka Stefanovića Karadžića i 140. godišnjici od rođenja kompozitora Isidora Bajića, autora opere „Knez Ivo od Semberije“.
Četvorodnevnu kulturnu manifestaciju svečano je otvorio gradonačelnik Mićo Mićić, a zastava „Višnjićevih dana“ podignuta je na jarbolu ispred Narodne biblioteke u Bijeljini koja nosi ime Filipa Višnjića.


- Već 25 godina novembar u Bijeljini je u znaku Višnjića i svega onoga što nam je ostavio u nasljeđe. Vraćajući se Višnjiću, podsjećamo se vrijednosti koje su naš narod vodile prije dvije stotine godina, a koje su i danas podjednako važne i treba da budu naš doprinos identitetu čitave Evrope - poručio je Mićić, dodajući da je Višnjić, na način primjeren dobu u kome je živio, ukazivao na važnost tolerancije i poštovanja među ljudima.
Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Bijeljina Mitar Novaković je u ime organizatora najavio brojne kulturne sadržaje kojima će naredna četiri dana Semberija slaviti srpsku istoriju, kulturu i tradiciju. 
Nakon otvaranja „Višnjićevi dani“ nastavljeni su promocijom knjige „Gusle naše svete“ Slavka Jeknića, a uslijedila je Svečana akademija u Centru za kulturu na kojoj je uvodnu besjedu održao sveštenik Siniša Šarenac, a u nastavku su nastupili hor „Srbadija“, glumci iz Bijeljine koji su govorili dijelove besjeda o Višnjiću sa ranijih „Višnjićevih dana“, nekoliko pjesnika je kazivalo svoje stihove, o Filipu Višnjiću, besjedila je član SPKD „Prosvjete“ Dušanka Novaković, a neizostavan je bio i guslarski nastup.
-   Moramo povremeno da zastanemo, da se okrenemo i zagledamo u srpske velikane, da u svemu tome izmjerimo sebe danas i pronađemo inspiraciju za ono što tek treba da dođe - navela je Novakovićeva.
Ona je istakla da „Višnjićevi dani“, kao i sve godišnjice koje se tokom ovih kulturnih manifestacija obilježavaju, moraju da imaju poruku trajnosti koju treba prenijeti mladima i ocijenila da su „Višnjićevi dani“ tokom 25 godina afirmisali kulturu u Bijeljini za različite uzraste i interesovanja, te pružili priliku omladini da ispolji svoje talente.