​Pomenom u crkvi Svetog Đorđa, odavanjem pošte i polaganjem cvijeća na spomenik borcima poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, u Bijeljini je obilježena 30. godišnjica odbrane Grada.
Obilježavanju godišnjice ovog važnog događaja za istoriju Bijeljine i Republike Srpske prisustvovali su brojni ratni veterani i članovi porodica poginulih boraca, narodni poslanici, predstavnici Skupštine i Gradske uprave grada Bijeljina, gradske Boračke organizacije i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, Oružanih snaga BiH, Policijske uprave Bijeljina i građani.

U toku ratnih godina, za opstanak i slobodu Republike Srpske život je dalo skoro 1.000 boraca sa prostora Semberije.

Na godišnjicu odbrane Bijeljine, predsjednik gradske Boračke organizacije Miodrag Stevanović je istakao da nije bilo dileme, nego da se grad odbrani, prije svega zbog strateški najvažnijeg položaja, jer iza Bijeljine su bili Banjaluka i Knin, čija je jedina veza sa Srbijom bila preko Bijeljine.
- Danas smo u našem gradu, u našoj Republici, slobodni. Republika Srpska je nastala u Bijeljini, ovdje je počinjao „koridor života“, a kod nas je privremeno ili stalno utočište našlo preko 100.000 ljudi sa područja izvan Republike Srpske. Posle 30 godina, ponosni smo što imamo Republiku Srpsku – bio je jasan Stevanović.

Predsjednik Skupštine grada Aleksandar Đurđević je u obraćanju istakao da je 1992. godine narod Semberije bio primoran da brani svoja ognjišta, ali da je u te teške dane dokazano da ujedinjen narod može savladati i najozbiljnije prepreke.

- Nama danas, pogotovo mlađim generacijama, treba da bude nauk da je jedinstvo srpskog naroda neophodnost. Danas se moramo boriti drugim metodama – pameću i zajedništvom i samo tako možemo sačuvati Republiku Srpsku. Svakodnevno treba da se sjetimo svih koji su dali živote za slobodu Srpske i da živimo na taj način da oni budu ponosni na nas – poručio je Đurđević.

U ime gradonačelnika Bijeljine obratio se savjetnik Radoslav Ostojić.
- Na današnji dan branila se Republika Srpska i srpski narod, koji je ponovo morao da se bori za slobodu, za zemlju u kojoj smo rođeni i koja je odbranjena u krvavoj borbi. Htjeli smo da živimo slobodno i u Odbrambeno-otadžbinskom ratu smo to i uspjeli da ostvarimo – naglasio je Ostojić.