Republika Srpska dobila je novo zaštićeno područje prirode - Zaštićeno stanište „Gromiželj“ na području Grada Bijeljina, u blizini ušća Drine u Savu, na površini od preko 830 hektara.Ovo područje je 20. zaštićeno područje u Republici Srpskoj i prvo u kategoriji „zaštićeno stanište“, odnosno, kategoriji IV IUCN-a (Međunarodne unije za zaštitu prirode). Gromiželj je najpoznatiji kao stanište rijetke i ugrožene vrste ribe mrgude (Umbra krameri), a dragocjena su i staništa ptica eje močvarice (Circus aeruginosus), crne rode (Ciconia nigra), crvene čaplje (Ardea purpurea) i male bijele čaplje (Egretta garzetta), kao i ugroženih biljnih vrsta rebratice (Hottonia palustris), močvarne paprati (Telypteris palustris), žutog lokvanja (Nuphar luteum) i reliktne vrste močvarne žare (Urtica kioviensis).Istraživanje ovog područja počelo je krajem 2008. godine, a područje je bilo i pod prethodnom zaštitom u kategoriji „posebni rezervat prirode“. Detaljna istraživanja, predložene mjere zaštite i način upravljanja pokazale su da je za ovo područje optimalna kategorija „zaštićeno stanište“.  Zahvaljujući bogatstvu prirode, područje Gromiželja se može razvijati kao turistička destinacija, ali i iskoristiti za tradicionalnu proizvodnju hrane, izgradnju rekreativnih i drugih sadržaja koji nisu u suprotnosti sa osnovnim ciljem - očuvanjem prirodnih vrijednosti.Upravljanje Zaštićenim staništem „Gromiželj“ povjereno je istoimenom Udruženju za zaštitu flore i faune, a sredstva za zaštitu obezbjeđivaće se iz budžeta Republike Srpske, budžeta jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora finansiranja.Na cjelokupnoj površini Zaštićenog staništa „Gromiželj“ ustanovljeni su režimi zaštite II i III stepena, a upravljač je dužan da u roku od dvije godine od dana donošenja ove odluke pripremi i dostavi Ministarstvu prijedlog plana upravljanja, radi upućivanja na usvajanje Vladi Republike Srpske.Na površini od 67 hektara pod režimom zaštite II stepena zabranjuju se sve vrste radova i aktivnosti na Laketića viru bez saglasnosti Upravljača i mišljenja Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Takođe, zabranjeno je unošenje biljaka, životinja i gljiva sa drugih područja, kao i lov divljači, izlov ribe i nekontrolisano sakupljanje ljekovitog bilja. Zabranjena je i primjena hemijskih sredstava i materija koje prouzrokuju zagađenje, kao i paljenje vatre.U skladu sa zaštitom ovog stepena dozvoljeno je upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, u skladu sa šumsko-privrednim osnovom za šume u privatnoj svojini, naučna istraživanja, uz pribavljanje saglasnosti Upravljača i stručnog mišljenja Zavoda, kao i obrazovni rad. Dozvoljeno je i obilježavanje pješačkih staza, putokaza i sadržaja za odmor, sprovođenje vaspitno-obrazovnih i rekreativnih aktivnosti, kao i tradicionalno korišćenje prostora od lokalnog stanovništva.Nešto blaži je režim zaštite III stepena na 764 hektara - zabranjeno je narušavanje geomorfoloških i hidroloških osobina, degradacija staništa, nekontrolisano sakupljanje divljih biljnih i životinjskih vrsta. Zabranjen je i lov, deponovanje svih vrsta otpada, nekontrolisano paljenje vegetacije, promjena namjene površina u smjeru intenzivnog korišćenja i promjena vodnog režima, kao i unošenje divljih vrsta sa drugih područja, osim u slučajevima propisanim zakonom.U skladu sa ovim stepenom zaštite dozvoljena je poljoprivredna i stočarska djelatnost, korišćenje prostora na tradicionalan način, turističke, ugostiteljske, rekreativne i druge srodne aktivnosti. Takođe, dozvoljena je naučno-istraživačka i kulturno-obrazovna djelatnost, kao i uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korišćenju prirodnih vrijednosti, odnosno, uređenje i infrastrukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. 

Foto: